Iz Rijeke smo krenuli u 6,30 sati s Jelačićevog trga. Ukrcali putnike u Viškovu, Kastvu i Matuljima te uz jednu stanku na Lomu stigli u Mozirski gaj u 11,00 sati.
Platili ulaznice i vođenje 6,00 € iako smo bili grupa (?!) te krenuli u obilazak. 
Vodilica je bila OK. 
Kako se posebno ne razumijem u cvijeće, nisam bila baš pretjerano oduševljena cvijećem, a pogotovo ne tulipanima koji su bili na izdisaju.
No, bilo mi je drago vidjeti encijan na koji mi je ukazala moja suputnica Branka.
Meni su se više svidjeli ovakvi eksponati:
A da ne govorim tek o slatkim psićima (navodno čivave) jedne gospođe kojoj su dozvoli da ih donese i prodaje očekujući da će za weekend biti više posjetilaca.
A onda smo u 13,20 produžili za Olimje.
Olimje je za mene uvijek mjesto koje rado posjećujem, nakon toliko puta ponajviše zbog dobrog "jabučnog kisa" po 1,50€ litra i izvanrednog meda iz njihovih košnica (7,00€). Sve već iskušano i provjereno. No, najbprije smo se uputili u malu čokoladarnicu.
Potom smo se uputili u razgled samostana, ali ja sam najprije posjetila njihovu prodavaonicu.
A onda nas je isti simpatični pater odveo u crkvu i u staru apoteku, po starosti treću u Evropi nakon Francuske (hm, gdje?) i Dubrovnika (definitivno točno!), kaže on.
Za ulazak u crkvu morali smo pričekati jer je bila kmečka ohcet.
Sve je to završilo u cca 16,00 sati kada smo dobili puna dva sata slobodnog vremena da radimo što hoćemo. Branku sam izgubila pa sam se nakon pola sata sama uputila na Jelenov greben gdje ima kavanica, restoran i prodvaonica autohotnih proizvoda.
Kupila sam džem od buće, šljiva, borovnica i brusnica (svaka po 3,40€) i litru soka od jabula (po 3,00€). Tako snabdjevena spustila sam se opet do samostana gdje nas je čekao autobus.
Oko nas su šetali jeleni.
Za Rijeku smo krenuli u 18,00 sati. Putem se zaustavili u Trojanama 45 minuta i kupili krafne (s marmeladom od marelica 1,20€ komad a s džemom od borovnica po 1,30€ komad).
U Rijeku smo stigli u 23,30 sati, malo umorni, djelomice zadovoljni organizacijom izleta, ali osobno zadovoljna "špežom". Zaključak: autobusom prijevoznika "Birikina" iz Rovinja vrlo zadovoljni, organizacija je štekala (barem za neke od nas), previše je bilo dati dva sata slobodno u Olimju kod samostana gdje nema ništa, a ne organizirati ručak na Jelenovom grebenu ili u Hallerovoj pivnici, ili barem dati naputak što i kako. O cijenama ulaznica ne bih više.
Nema komentara:
Objavi komentar